Vijest
02.10.2017

Rektori vodećih europskih istraživačkih sveučilišta: 'Iz proračuna Europske unije moraju se još snažnije financirati istraživanja i inovacije'

Istraživanja i inovacije moraju ostati investicijski prioriteti Europske unije jer su dosadašnji programi potvrdili doprinos boljoj europskoj konkurentnosti. Stoga novi Unijin proračun za istraživanje i inovacije treba biti barem 120 milijarda eura, ponovili su rektori iz Lige europskih istraživačkih sveučilišta (LERU), vodećih visokoobrazovnih institucija u Europi, na sastanku u Dubrovniku 30. rujna 2017. Za sveučilišta diljem Unije osobito je važna financijska potpora iz Okvirnih programa EU-a za istraživanje i inovacije, a potpore trebaju biti ravnomjerno raspoređene svim članicama, uključujući i srednjoistočne zemlje. Stoga je radni sastanak bio uglavnom usmjeren na LERU CE7 skupinu, u kojoj je odnedavno sedam sveučilišta iz šire regije: iz Praga (Charles University, Češka), Tartua (Estonija), Varšave (Poljska), Budimpešte (Eötvös Loránd, Mađarska), Ljubljane (Slovenija), Zagreba (Hrvatska) i Beograda (Srbija).

- LERU je u više od 15 godina postojanja znatno unaprijedio uvjete za istraživanje i obrazovanje diljem Europe. No, izazovi s kojima se suočavaju sveučilišta srednje i istočne Europe često su različiti od onih vodećih istraživačkih sveučilišta koja čine osnovu LERU-a, iz zapadnoga i južnoga europskoga kvadranta. I danas smo stoga ponovo razgovarali ne samo o važnosti proračuna EU-a za istraživanje i inovacije te njegova povećanja na 12 milijarda eura nego i o tome kako taj okvirni program može pomoći skupini CE7. Na žalost, pojavljuju se problemi s nedostatkom infrastrukture, nedovoljnim plaćama i nejasnim politikama i prioritetima u tim zemljama. Osim financija iz Okvirnih programa Unije, postoje i druge prilike od COST-a do EIT-a. Vjerujem stoga da ćemo boljom suradnjom između sveučilišta, bez obzira na zemljopisni položaj, i dalje poboljšavati europsku konkurentnost – istaknuo je profesor Bert Van der Zwaan, predsjedatelj LERU-a i Rector-Magnificus Sveučilišta Utrecht (Nizozemska), koje je stalno na ljestvicama prvih 15 europskih kontinentalnih i 100 svjetskih sveučilišta.

Upravo se institucije visokog obrazovanja i istraživački centri koriste s čak 65 posto sredstava iz programa EU-a za istraživanje i inovacije Obzor 2020. (Horizon 2020), pri čemu je oko 75 posto novca do sada bilo usmjereno na međusobnu suradnju i zajednička istraživanja. No, bez obzira na to što je proračun toga dosad najvećega okvirnoga programa oko 77 milijarda eura, Europa i dalje u istraživanje i inovacije (R&I) ulaže manje od svojega cilja od tri posto BDP-a. Iako je R&I glavni čimbenik za globalnu konkurentnost, Europa još zaostaje za ulaganjima glavnih konkurenata – SAD-a, Japana, Južne Koreje i Kine.

Uz predstavnike LERU-a, rektori iz skupine CE7 u Dubrovniku su razgovarali, među ostalim, o mogućnostima koje nudi COST (European Cooperation in Science and Technology - Europska suradnja na području znanstvenih i tehničkih istraživanja). Prema analizama COST-a, sveučilišta iz skupine CE7 pripadaju skupini zemalja s manje istraživačkih projekata. COST im stoga može pomoći u financiranju sastanaka, konferencija, treninga, posjeta drugim istraživačkim centrima i slično, u skladu s COST-ovim ciljevima razmjene znanja i iskustava među znanstvenicima iz 36 zemalja članica.

- Svim je znanstvenicima zajednička želja za istraživanjem i doprinosom zajednici. Iznimno nam je drago stoga biti u društvu vodećih europskih istraživačkih sveučilišta jer dijelimo taj pokretački motiv. Iako analize pokazuju da, na žalost, sveučilišta iz srednje i istočne Europe nemaju jednako intenzivna istraživanja kao ona u zapadnom dijelu Europske unije, vjerujem da suradnja unutar LERU grupe pokazuje da naši znanstvenici jednako kvalitetno mogu doprinijeti zajedničkim istraživanjima i timovima. I razina financiranja iz zajedničkih europskih programa će se sigurno s vremenom unaprijediti, a inicijative LERU-a i skupine CE7 zasigurno će dodatno ubrzati taj proces – rekao je prof. dr. sc.  Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu kao domaćin skupa u Dubrovniku.

U radnom dijelu programa aktivnim izlaganjem sudjelovali su i Ivana Franić, izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske i pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja, te akademici HAZU prof. dr. sc. Milena Žic-Fuchs i prof. dr. sc. Slobodan Vukičević sa Sveučilišta u Zagrebu.



Top