Vijest
21.04.2017

U HAZU održan okrugli stol 'Dan planeta Zemlje - očuvanje prirodnih dobara'

Uoči Dana planeta Zemlje Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti je u petak 21. travnja održala znanstveni skup Dan planeta Zemlje – očuvanje prirodnih dobara. Skup je otvorio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić koji je kazao da je očuvanje planeta Zemlje jedna od najvažnijih tema uopće jer se zbog ubrzanog razvoja i trošenja Zemljinih resursa ugrožavaju buduće generacije. „Kad bismo svi živjeli načinom života Amerikanaca, trebalo bi nam više naših planeta“, kazao je akademik Kusić, upozorivši na probleme poput smanjenja tla i zbrinjavanja otpada. Istaknuo je važnost enciklike pape Franje Laudato si, posvećene okolišu i održivom razvoju u kojoj Papa upozorava na spiralu samouništenja, a kao doprinos Hrvatske akademije zaštiti prirodnih dobara Hrvatske spomenuo je ediciju Hrvatska prirodna bogatstva – zaštita i odgovorni razvoj objavljenu 2016. s opsežnim popisom i analizom prirodnih bogatstava od nacionalnog interesa te prijedlozima za njihovu zaštitu i racionalno iskorištavanje. Podsjetio je i da u HAZU djeluju Znanstveno vijeće za naftu i plin, Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo i Znanstveno vijeće za zaštitu prirode, te da je član Akademije bio i Andrija Mohorovičić koji je jedan od najznačajnijih svjetskih znanstvenika koji su se bavili planetom Zemljom.

Na skupu je govorio i ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Pavo Barišić koji je poručio da znanost i obrazovanje trebaju dati doprinos održivom razvoju koji treba postati jedan od razvojnih prioriteta. „Znanstvenim pristupom moramo osigurati društvenu stabilnost, gospodarski razvoj i kulturni identitet“, kazao je ministar Barišić, istaknuvši potrebu jačanja svijesti o odgovornosti za planet Zemlju i prirodu. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras poručio je da znanstvenici i znanstvene institucije imaju ne samo znanstvenu, nego i društvenu odgovornost, što se dokazuje upravo na primjeru zaštite okoliša.

HAZU_dan planeta zemlje_travanj2017 HAZU_dan planeta zemlje_kusic_712x385

Akademik Igor Anić govorio je o šumama koje pokrivaju 42 posto površine Hrvatske, a iako se ta brojka povećava, upozorio je na nedovoljno pošumljavanje, posebno opožarenih površina. Pozitivnim je istaknuo činjenicu da je u Hrvatskoj 76 posto šuma, kao i u svijetu, u državnom vlasništvu, budući da šume i šumarska struka imaju važnu ulogu u sveukupnom razvoju svake države, pa i u demografskoj obnovi. Problematiku tla prikazao je akademik Ferdo Bašić koji je istaknuo da je tlo opće dobro koje uz gospodarsku ima i brojne druge uloge kao što su proizvodnja hrane, ekološka, socijalna i prostorna uloga, uloga u oblikovanju krajobraza, uloga izvora sirovina i energije te rekreacijsko-turistička uloga. „Čak 95 posto hrane potječe iz tla, čime je omogućena prehrana 106 milijardi ljudi koliko ih je dosad prošlo Zemljom“, kazao je akademik Bašić. Upozorio je na problem biogoriva, iznijevši podatak da jedan spremnik terenskog vozila na biomasu potroši godišnju količinu hrane za jednu osobu.

O vodama je govorio akademik Franjo Tomić koji je poručio da vode moraju ostati javno dobro te da sustavno treba razvijati svijest o potrebi štednje vode. Iznio je podatke da je Hrvatska po količini vode po stanovniku na trećem mjestu u Europi i petom u svijetu, upozorivši na nedovoljno navodnjavanje obradivih površina jer u Hrvatskoj ih se navodnjava tek 1,3 posto, a u Europi 13 posto.

Akademik Mirko Zelić predstavio je sadržaj knjige Hrvatska prirodna bogatstva kazavši da ona obuhvaća sedam velikih poglavlja: energente, pitke i površinske vode, metalne i nemetalne sirovine, šume i šumsko zemljište, poljoprivredu i poljoprivredno zemljište, prometnu, digitalnu i energetsku infrastrukturu te racionalno gospodarenje prirodnim bogatstvima.

Doc. dr. sc. Zoran Turza s Hrvatskog katoličkog sveučilišta govorio je o enciklici pape Franje Laudato si kazavši da njome Papa poručuje da priroda ima vrijednost sama po sebi kao Božji dar, čime je umjesto dobra koje tek služi čovjeku uzdignuta na višu razinu. „Papa Franjo je ovom enciklikom pokazao da nije samo papa siromašnih, nego i papa okoliša“, kazao je Turza. Spomenuoje da enciklika ima i ekumensku vrijednost jer se u njoj Papa na više mjesta poziva na carigradskog patrijarha Bartolomeja kojeg zbog višedesetljetnog zalaganja za ekologiju zovu i „zelenim patrijarhom“.

Povodom Dana planeta Zemlje, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Sveučilište u Zagrebu u subotu 22. travnja će u Rektoratu Sveučlilišta održati okrugli stol Dan planeta Zemlje – prirodna i kulturna dobra, znanstveni i stvaralački pristup.



Top