5. Znanstvenoistraživački, umjetnički i inovativni rad, poslijediplomski studiji
5.1. Istraživanja
 
         Sveučilište u Zagrebu sveobuhvatno je istraživačko sveučilište. Tradicionalna raznolikost istraživačkog i umjetničkog rada, ustrajno razvijana desetljećima, njegova je temeljna i, po mom sudu, najvrjednija odlika koju je bitno imati u prvom planu pri promišljanju o njegovu daljnjem razvoju. Kloneći se bilo kakvih oštrih razgraničenja, okvirno se mogu prepoznati tri istraživačke metodologije i odgovarajući sveučilišni segmenti: individualni kreativni znanstveni i umjetnički dosezi, fundamentalna i aplikativna istraživanja, te tehnološko-inovacijske i stručne djelatnosti. Druga uočljiva odlika Sveučilišta jest odgovarajuća diversifikacija u vrstama poduzetništva, tj. u načinima i izvorima financiranja tih istraživačkih segmenata. Istraživanja se financiraju u velikom rasponu od međunarodnih fondova i državnih proračunskih izvora osiguranih preko MZOŠ-a do tržišno zadanih izvora iz privatnog sektora i javnog sektora u širem smislu.
        Moglo bi se reći da je ova diversifikacija pozitivna posljedica još uvijek izrazite organizacijske rascjepkanosti Sveučilišta, koja inače otežava  njegovu uspješnost u drugim djelatnostima. Tim se aspektom, po mom mišljenju, najjače oslikava složenost stanja i uvjeta u kojima treba poduzimati daljnje korake prema integraciji Sveučilišta. Integracijom se ne smiju eliminirati pokretački elementi dosadašnje rascjepkanosti, tj. moraju se sačuvati i potpomagati raznolike vrste inicijativnosti i odgovarajuće poslovne samostalnosti na svim razinama, od pojedinaca do sastavnica i skupina sastavnica. Istodobno treba omogućiti uvjete za nove, posebno interdisciplinarne i multidisciplinarne, sinteze kao izraze cjelokupnog sveučilišnog interesa i boljitka.
       Upravo u tim okvirima vodstvo će Sveučilišta u sljedećem mandatu uzeti u obzir prednosti nove vrste okupljanja omogućene vijećima područja i proširenjem senatskog sastava. Konkretno, rektor i njegovi suradnici raznovrsnim će angažmanima otvarati nove prostore i mogućnosti za svaki od navedenih istraživačkih segmenata, istodobno uočavajući i potpomažući svaku od propulzivnih, ili potencijalno propulzivnih, sveučilišnih sredina. Ti angažmani neće biti ograničeni na domaće proračunske izvore, već će obuhvaćati širok spektar međunarodnih i domaćih fondova i potencijalnih partnera.
 

5.2. Poslijediplomski studiji
       Usko vezan uz navedene istraživačke aktivnosti jest budući sustav poslijediplomskih studija, kao najviša razina bolonjskog studijskog sustava o kojoj su se posljednjih nekoliko mjeseci u Hrvatskoj pokrenule intenzivne rasprave. Razvoj ovog sustava u narednom rektorskom mandatu osnivat će se na sljedećim temeljnim postavkama.
       5.2.1.  Doktorski studiji
       1.  Doktorski studiji moraju imati dovoljno jake istraživačke preduvjete, posebno znanstvenu ili umjetničku izvrsnost mjerenu odgovarajućim kriterijima za danu disciplinu, odgovarajuću istraživačku opremljenost te dovoljan broj renomiranih potencijalnih mentora. Pobliže, da bi se ti uvjeti osigurali, poticat će se razni oblici povezivanja na unutar-sveučilišnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, kako s drugim sveučilištima, tako i s javnim institutima i drugim znanstvenoistraživačkim institucijama.  
       2.  Studenti ovih studija moraju u najvećoj mogućoj mjeri biti uključeni u istraživački kreativni rad, u pravilu u punom radnom angažmanu koji ne može biti kraći od tri godine.
       3.   Nužan i nezaobilazan preduvjet za uspješnost u studiju, izraženu kroz izradu i obranu doktorskog rada, bit će individualna istraživačka uspješnost studenta. 
       4.   Studiji moraju imati jasno definirane izvore financiranja, koji se u pravilu podudaraju s izvorima iz kojih se alimentira odgovarajuća istraživačka djelatnost nositelja studija.
       5.   Sveučilište će u sljedećem mandatu  ustanoviti fond koji će omogućiti potporu onih studenata doktorskih studija koji su od posebne važnosti za kadrovsku obnovu i razvoj Sveučilišta.

       5.2.2. Specijalistički studiji
       1.   Specijalistički poslijediplomski studiji koji traju od jedne do dvije godine osiguravat će profesionalnu specijalizaciju na najvišoj razini i u pravilu će se organizirati uzimajući u obzir specifične potrebe tržišta rada.
       2.  Kad god za to postoje uvjeti, specijalistički studijski programi pokretat će se sporazumno s odgovarajućim partnerima iz javnog ili privatnog sektora. Ovakvim će se sporazumima, uz školarine, u potpunosti ili dijelom osiguravati novčana sredstva potrebna za izvedbu studija. Napominjem da su prvi primjeri ovakve organizacije specijalističkih programa već ostvareni u proteklom mandatu.
       3. Kod specijalističkih će se studija, posebice onih interdisciplinarnog i multidisciplinarnog karaktera, kao i kod doktorskih, poticati  i potpomagati odgovarajuće vrste udruživanja.
       4.  Specijalistički i doktorski studijski programi moći će se u manjoj mjeri podudarati, u skladu s čl. 62 Statuta. 
      
      
 6.  Međunarodna uloga Sveučilišta
         Potpunim otvaranjem fondova i mreža Europskog visokoobrazovnog i istraživačkog prostora (EHEA i ERA) pred kojim se Hrvatska upravo nalazi, kompetitivnosti i međunarodnoj prepoznatljivosti Sveučilišta  u sljedećem mandatnom razdoblju bit će pridruženi odgovarajući kvantitativni pokazatelji. Stoga će se sve relevantne sveučilišne sredine prijavom odgovarajućih projekata i programa morati vrlo brzo,  pobliže već tijekom 2006., uključiti u natjecanje koje će izvjesno iziskivati dodatne angažmane, drukčije i zahtjevnije od dosadašnjih. Pri tome će ključno biti što intenzivnije povezivanje s inozemnim institucijama, kako onima s kojima već imamo uspostavljenu suradnju, tako i onima s kojima se tek trebamo povezati.
 
       U tom će se pogledu pred sveučilišno čelništvo već tijekom ove godine postaviti obveza osigurati logističku podršku pokretanjem tzv. projektnog managementa, službe koja će tehnički i administrativno pratiti pripremu aplikacija. Nadalje, sveučilišno čelništvo, posebno rektor i njegovi suradnici, koristit će dosadašnje i uspostaviti nove kontakte s drugim sveučilištima kako bi se osigurali preduvjeti i pokrenule nove inicijative za međusobnu suradnju u konkretnim studijskim i istraživačkim programima. Pri tome će biti posebice  važno iskoristiti i ojačati već izgrađenu aktivnu poziciju Sveučilišta u sveučilišnim mrežama spomenutim u uvodnim poglavljima.
       U tom kontekstu Sveučilište treba prepoznati svoju specifičnu ulogu u visokoobrazovnom i istraživačkom prostoru srednje i jugoistočne Europe u kojem je ono tradicionalno imalo prepoznatljivu i često vodeću ulogu. U vrijeme kada posvuda u svijetu etablirana sveučilišta polažu posebnu pozornost na privlačenje projekata i studenata, pa time i odgovarajućih širih izvora financiranja, na prostoru (tj. visokoobrazovnom i istraživačkom tržištu) širem od nacionalnog, i naše Sveučilište treba posvetiti punu pozornost animiranju šireg područja na kojem će predstavljati prepoznatljivu točku privlačenja. Naše uključivanje u europske mreže, sukladno našim strateškim pravcima razvoja, sigurno će pripomoći u natjecanju za manje razvijena tržišta, uključujući i ona iz spomenute regije.
        Konačno, sveučilišno će čelništvo u svojim međunarodnim inicijativama također imati na umu interes za suradnju koji iskazuju udaljenije zemlje i njihova sveučilišta, posebno one u kojima je hrvatska, posebno akademska, dijaspora  brojna i utjecajna. To se, uz SAD i Kanadu, posebno odnosi na neke južnoameričke zemlje te Australiju i Novi Zealand. Može se očekivati da će se samom aktivnijom prisutnošću na međunarodnoj sceni Sveučilištu pružiti prilika za jače angažiranje i na globalnom planu.
        Svi navedeni aspekti međunarodne aktivnosti izravno su povezani i s potrebom otvaranja Sveučilišta prema većoj mobilnosti studenata, istraživača i nastavnika, o čemu je bilo riječi u  Poglavlju 2.1.

      
 7.  Uloga Sveučilišta u hrvatskom visokoobrazovnom i istraživačkom prostoru
        Za Sveučilište u Zagrebu od ključne je važnosti donošenje političkih odluka na nacionalnoj razini, sa stručnim elaboracijama kao polazištem, kojima bi se hrvatski visoko-obrazovni sustav diversificirao te uspostavio odgovarajući sustav financiranja temeljen na objektivnim relevantnim kriterijima kvalitete i uspješnosti. Time bi se spriječila degradacija pokretačkih i vitalnih dijelova sustava,  posebno institucijâ  kao što je naše sveučilište koje jedine mogu izvući Hrvatsku iz sadašnjeg, po mnogim pokazateljima nezavidnog, položaja u europskim mjerilima.
         Pobliže, za Sveučilište je ovo pitanje osobito važno jer bi se odlaganjem njegova rješenja mogle produbiti neke već prisutne negativne tendencije. Posebno se to odnosi na izraženo hipertrofiran angažman zaposlenika Sveučilišta u nastavi na drugim hrvatskim visokoobrazovnim institucijama, i na sveučilišnim i na stručnim studijima. U sljedećem mandatnom razdoblju nastavit ću još intenzivnije raditi na već započetom rješavanju tih pitanja uspostavom konkretnih ugovornih odnosa s drugim institucijama i MZOŠ-a kojima će se uzimati u obzir ograničenja definirana kolektivnim ugovorom sa Sindikatom znanosti i visokog obrazovanja.
        Šire i dugoročnije postavljeno, ovakvim djelovanjem ubuduće ćemo postupno smanjivati angažman naših nastavnika na nižim (preddiplomskim i diplomskim)  razinama i primarno se orijentirati na suradnju, kako s drugim hrvatskim sveučilištima, tako i s inozemnim sveučilištima, kroz združene poslijediplomske programe, polazeći od postavki iznesenih u Poglavlju 3.2. Sveučilišno čelništvo u sljedećem će se rektorskom mandatu zalagati za otvorenost Sveučilišta prema svakom obliku obostrano korisne suradnje s drugim srodnim institucijama, vodeći pri tome računa o njegovim strateškim interesima. Posebno u tom kontekstu treba istaknuti  moguće intenziviranje suradnje s nedavno osnovanim sveučilištima u Zadru i Dubrovniku čime bi se pripomoglo njihovom daljnjem razvoju. Suradnju sa Sveučilištem u Dubrovniku, koja u posljednje vrijeme pokazuje pozitivne pomake, treba povezati i s trajnim interesom našeg Sveučilišta u razvoju svog Poslijediplomskog središta u Dubrovniku. Ovo će Središte,  nakon nedavnih zahvata kojima su se značajno poboljšali radni uvjeti i smještajni kapaciteti, i ubuduće imati sve izrazitiju ulogu u organiziranju raznovrsnih studijskih programa, posebno onih pokrenutih u suradnji s drugim međunarodnim i domaćim suradničkim institucijama.
        Sveučilište će i dalje imati posebnu ulogu u razvoju visokog obrazovanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Pobliže, Sveučilište će posebnu pozornost posvetiti daljnjem razvoju sveučilišne nastave u Varaždinu i Sisku, uzimajući u obzir specifične potrebe tržišta rada i  kompetentnost svojih sastavnica u tim gradovima. Nadalje, polazeći od već zacrtanih planova o uključivanju učiteljskih škola u Petrinji i Čakovcu u novi sveučilišni sustav učiteljskih studija, Sveučilište će u suradnji s MZOŠ-em nastaviti rad na nalaženju optimalnih rješenja u tom pravcu.
       U razdoblju do 2010., u kojem bi se po aktualnoj zakonskoj odredbi (čl. 114) trebala dovršiti uspostava binarnog visokoškolskog sustava u Hrvatskoj, Sveučilište će aktivno pridonositi uspostavi odgovarajuće mreže visokoškolskih institucija. U traženju  najpogodnijih rješenja za stručne studije, koji se trenutno realiziraju bilo unutar Sveučilišta bilo uz dominantnu participaciju  zaposlenika Sveučilišta, uzet će se u obzir i odredba čl. 10 Statuta po kojoj Sveučilište može izvan svog sastava osnivati visoke škole s pravom javnosti.
      U sljedećem ću mandatnom razdoblju kao rektor nastavit rad na jačanju i proširenju suradnje s čelništvom grada Zagreba koja je sporazumno utemeljena u sadašnjem mandatnom razdoblju. Posebno ću zajedno sa suradnicima inicirati ili potpomagati  pokretanje projekata i programa od zajedničkog interesa. Ova suradnja obuhvatit će potporu Grada na specifičnim projektima novih investicija, obnove i investicijskog održavanja pojedinih sveučilišnih objekata, kao i na znanstvenim, stručnim i studijskim projektima  Sveučilišta i njegovih sastavnica  koji su od posebnog interesa za  grad Zagreb. Također ću predložiti utemeljenje odgovarajućih sporazuma čelništvima drugih dvaju naših sveučilišnih gradova, Varaždina i Siska, koji će biti temeljima za sve vidove daljnje suradnje od obostranog interesa.
      Konačno, u širem kontekstu brige o razvoju regionalnih i lokalnih zajednica u Hrvatskoj, Sveučilište će nastaviti i postupno intenzivirati započete aktivnosti pokretanja odgovarajućih specifičnih programa, vodeći računa o njihovoj održivosti, i aktivno se angažirajući u traženju potrebnih izvora financijske potpore.